- Gospođo zubarice, vi ste meni prije dva tjedna rekli da je cijena zuba 1400 kn i ja sam pripremio novce. Sad mi kažete da je 1800 kn. Mislim da to nije u redu.
- Ali, gospodine, 400 kn stoji korijen zuba. Ne može se zub staviti na ništa. Mora postojati korijen. To vam je kao kod biljke. Ona čvrsto stoji zbog svog korijena. Zamislite ova stabla vani bez korijena. Što mislite što bi se njima dogodilo, bi li to bilo dobro?
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Ova logička pogreška zove se crvena haringa jer su nekad mirisom osušene ribe haringe bjegunci zavaravali pse tragače.
Promotrite gornji primjer pa ćete lako uočiti da je sugovornik malo skrenuo s teme na nešto drugo, što jest u vezi s temom, ali nije vezano uz samu bit teme.
Bit pitanja zubarici jest to je li pošteno ne držati se dogovorene cijene i odjednom je povisiti bez prethodne najave. Nije bit teme trebaju li stabla u parku imati korijen.
Još jedan primjer:
Neki učitelji u vašoj školi gledaju kroz prste nasilnicima, imamo nekoliko prigovora na to.
Gospođo, usporedite rad naših učitelja s ostalim školama u gradu ili, ako hoćete, u državi. Imamo najviše uspjeha na natjecanjima u cijeloj državi. Prođite gore kroz hodnik i pogledajte pohvale našim učiteljima. Prepoznaju nas gdje god krenemo po kvaliteti rada naših učitelja. Znate li koliko smo prvih mjesta u županiji ove godine osvojili?
Logičke pogreške
ANEGDOTALNI DOKAZ

„Moj rođak je upisao tu srednju školu i kaže da je katastrofa. Profesori su užasni i loše predaju, na nastavi je nered. Nemoj to upisati.“
„Stalno nas uče da je pušenje štetno. To su obične gluposti - moj djed je pušio 30 cigareta na dan i doživio je 91 godinu.“
Naime, mi svi volimo slušati ljudske priče i iskustva, a ne dosadna znanstvena istraživanja sa statistikom i nepoznatim riječima. Zato ćemo brzo povjerovati da je nečija priča, anegdota iz života odličan dokaz za temu o kojoj govorimo.
Takav dokaz zove se ANEGDOTALNI DOKAZ ili dokaz prema anegdoti.
No pogledajmo ponovo prvu priču o srednjoj školi. To može biti samo jedan dojam učenika kojemu se možda ne uči ili ima neke osobne probleme i tko zna što. To je nikakav dokaz, sigurno je neistinit jer ne mogu baš svi profesori biti isti, ali taj dokaz može djelovati uvjerljivo.
Pogledajmo drugi dokaz – on je istinit, ali ipak nije dokaz da je pušenje zdravo. Znanstveni podaci pokazuju da ima iznimaka, tj. ljudi čiji organizmi dobro podnose duhan, ali njih je u postotku jako malo.
Kad se jedan ili nekoliko primjera pokušava uzeti kao pravilo za veću skupinu, to se još naziva GENERALIZACIJA ili UOPĆAVANJE.
„Stalno nas uče da je pušenje štetno. To su obične gluposti - moj djed je pušio 30 cigareta na dan i doživio je 91 godinu.“
Naime, mi svi volimo slušati ljudske priče i iskustva, a ne dosadna znanstvena istraživanja sa statistikom i nepoznatim riječima. Zato ćemo brzo povjerovati da je nečija priča, anegdota iz života odličan dokaz za temu o kojoj govorimo.
Takav dokaz zove se ANEGDOTALNI DOKAZ ili dokaz prema anegdoti.
No pogledajmo ponovo prvu priču o srednjoj školi. To može biti samo jedan dojam učenika kojemu se možda ne uči ili ima neke osobne probleme i tko zna što. To je nikakav dokaz, sigurno je neistinit jer ne mogu baš svi profesori biti isti, ali taj dokaz može djelovati uvjerljivo.
Pogledajmo drugi dokaz – on je istinit, ali ipak nije dokaz da je pušenje zdravo. Znanstveni podaci pokazuju da ima iznimaka, tj. ljudi čiji organizmi dobro podnose duhan, ali njih je u postotku jako malo.
Kad se jedan ili nekoliko primjera pokušava uzeti kao pravilo za veću skupinu, to se još naziva GENERALIZACIJA ili UOPĆAVANJE.
Logičke pogreške
POZIVANJE NA VEĆINU Primjeri: „Mama, kupi mi novi mobitel. Svi u razredu imaju novi mobitel!“ „Joj, ta knjiga je bezveze.“ „Kako znaš? Pa nisi je čitao.“ „Svi kažu da je bezveze.“ Ovo lažno uvjeravanje naziva se „pozivanje na većinu“ i često se za nj koristi latinski naziv: „ARGUMENTUM AD POPULUM“ (argument po narodu). Još jedan primjer: „Tako puno ljudi vjeruje u duhove. U tome mora biti nešto istine.“ |
|
|
|
|
3. lekcija
Što je pravilno: pre dobro ili predobro najjači ili najači ili naj jači Riješi vježbu: bit.ly/2Fn8BaC |
Izreka: Tko nešto želi učiniti, nađe načina; tko nešto ne želi učiniti, nađe izgovor. |
|