Tko još nije riješio provjeru razumijevanja filma, neka to učini...
(klikni na sliku)
(klikni na sliku)
8. ab razred - lektira: dokumentarni film
(usmena prezentacija)
8. RAZRED - priprema za pismeni ispit - RIJEČI
[ klikajte redom (i na slike) ]
Lektira - 7.ab razred - siječanj 2020.
Pročitati:
1. "Frizer za muške" (o njoj napisati vijest za novine)
2. "Tramvajska priča" i "Smrt lijeve spojke"
(s jednim likom napraviti intervju - pretpostaviti njegove odgovore)
Pripovijetka: "Smrt lijeve spojke"
- riješi provjeru:
|
|
7. razred - gramatika (jednostavna rečenica)
Lektira - Vladimir Nazor: Voda
(I. dio - klikni na sliku:)
Odgovori na sljedeća pitanja:
Vladimir Nazor: Voda (II. dio)
III. dio lektire "Voda" Vladimira Nazora
(klikni na sliku)
Domaća zadaća Groznog Grge (Francesca Simon)
Rođendanska proslava Groznog Grge
7.a i 7.b razred
Kako se pripremiti za ispit?
Treba napraviti tri koraka.
1. korak - memoriranje
Nauči prvih šest vrsta napamet,
a za neodređene trebaš uočiti kako se tvore
i znati ih stvoriti barem šest u jednoj skupini.
(Npr. od TKO > neTKO, niTKO, iTKO, svaTKO, bilo TKO, TKO god...)
Nauči prvih šest vrsta napamet,
a za neodređene trebaš uočiti kako se tvore
i znati ih stvoriti barem šest u jednoj skupini.
(Npr. od TKO > neTKO, niTKO, iTKO, svaTKO, bilo TKO, TKO god...)
2. korak
Trebaš znati prepoznati zamjenicu kad se "skrije" u neki padež ili drugi rod.
(Naime, u tablici su zamjenice napisane u nominativu, a one koje imaju rod napisane su u muškome.)
Vježbaj na sljedećim primjerima:
Trebaš znati prepoznati zamjenicu kad se "skrije" u neki padež ili drugi rod.
(Naime, u tablici su zamjenice napisane u nominativu, a one koje imaju rod napisane su u muškome.)
Vježbaj na sljedećim primjerima:
3. korak - pismenost
Pravila pismenosti vezana uz zamjenice.
Pravila pismenosti vezana uz zamjenice.
Složena rečenica
.......PJESME U PROZI.......
Izborna lektira - upute za prezentaciju
(klikni na sliku)
(klikni na sliku)
8. RAZRED - PRIPREMA ZA PRVI ISPIT (21.10.2019.)
SLIJEDE VJEŽBE...
Najčešće pogreške u pisanju
Klikni na sliku:
Pravilne/nepravilne riječi u standarnom jeziku
klikni na sliku:
5. razred
vježbe za završni ispit:
Pismenost - 7. razred
Klikni na sličicu za početak...
Zadnja vježba za ispitivanje sedmaša - pisanje zareza.
Klikni na sliku:
5. razred - promjenjive vrste riječi
Klikni na gusare za početak...
Jesi li zaboravila/zaboravio padeže?
Klikni na hororac...
BROJEVI KAO VRSTA RIJEČI
Riješi vježbe i nauči sam...
Michael Ende: Putovanje u nepoznato
(ulomak iz romana "Jim Gumb i strojovođa Lukas")
Ispitivanje - pismenost, peti razred:
SHVAĆANJE ZAVISNO SLOŽENIH REČENICA
(Nauči pa riješi kvizove i odigraj igrice.)
Promotri rečenicu:
Ispravit ću ocjenu i dobit ću psa.
Veznik između dviju surečenica jest „i“ - zato je to sastavna nezavisno složena rečenica.
Zašto se zove nezavisno složena?
Zove se tako jer su te dvije surečenice međusobno nezavisne i lako ih je rastaviti ne dvije rečenice:
Ispravit ću ocjenu. Dobit ću bicikl.
ili
Ispravit ću ocjenu. I dobit ću bicikl.
Pogledajmo sad što će se dogoditi ako u prvu rečenicu dodamo veznik „kad“:
Kad ispravim ocjenu, dobit ću bicikl.
ili
Dobit ću bicikl kad ispravim ocjenu.
Sada surečenica s veznikom postaje nedovršena i nesamostalna (tj. zavisna):
Kad ispravim ocjenu…
Ta se surečenica naziva ZAVISNA SUREČENICA, a druga se naziva GLAVNA SUREČENICA.
Kako prepoznati koja je surečenica zavisna, a koja je glavna?
1. Zavisna surečenica uglavnom djeluje više nepotpuna:
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.
2. U zavisnoj surečenici je uvijek veznik (i to na početku):
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.
3. CIJELA zavisna surečenica odgovara na neko pitanje –
ta pitanja su nam poznata otprije, kad smo učili rečenične članove:
KADA? (OTKAD? DOKAD?) – VREMENSKA:
„Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.“
GDJE? (KAMO? KUDA? ODAKLE? DOKLE?) – MJESNA:
„Nikad nema mira gdje on dođe.“
KAKO? – NAČINSKA:
„Pokušajte posložiti obranu onako kako smo vježbali.“
ZAŠTO? – UZROČNA:
„Ne mogu doći na rođendan jer idemo u Split.“
TKO/ŠTO ?- SUBJEKTNA:
„Tko prvi dođe, neka prozrači učionicu.“
KOGA/ŠTO – OBJEKTNA:
„Perica je rekao da ne može doći na igralište.“
4. Cijelu zavisnu rečenicu možemo zamijeniti nekom „praznom riječi“ te vidjeti na koje pitanje ta riječ odgovara:
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku. – TADA nam pošalji poruku. (KADA?)
Nikad nema mira gdje on dođe. – Nikad nema mira ONDJE. (GDJE?)
Pokušajte posložiti obranu onako kako smo vježbali. – Pokušajte posložiti obranu ONAKO. (KAKO?)
Ne mogu doći na rođendan jer idemo u Split. – Ne mogu doći na rođendan ZATO. (ZAŠTO?)
Tko prvi dođe, neka prozrači učionicu. – TAJ neka prozrači učionicu. (TKO/ŠTO?)
Perica je rekao da ne može doći na igralište. – Perica je rekao TO. (KOGA/ŠTO?)
PRAVOPISNO PRAVILO:
Ako ide prvo zavisna pa glavna, piše se zarez; ako ide prvo glavna pa zavisna, ne piše se zarez.
Idemo vježbati.
1. korak:
ODREDI GRANICU IZMEĐU GLAVNE I ZAVISNE SUREČENICE (tj. mjesto gdje prvi predikat „prepušta“ riječi drugome):
Razgovarat ćemo o tome kad dođem doma.
2. korak:
ODREDI KOJA JE SUREČENICA ZAVISNA (vidi gore upute).
„… kad dođem doma.“
- više je nesamostalna
- započinje veznikom
- cijela odgovara na pitanje: Kada?
- cijelu mogu zamijeniti „praznom riječi“ TADA.
3. korak:
ODREDI VRSTU.
To je vremenska jer odgovara na pitanje: „Kada?“
4. korak:
PIŠE LI SE ZAREZ?
Ne piše se zarez jer ide glavna pa zavisna.
VJEŽBAJ DALJE:
Kad je vidio brata počeo je plakati.
Pomogao sam mu jer je on meni pomogao prošli put.
Igrat ću se ondje gdje smo jučer bili.
Tko zakasni ne će ići s nama.
Učitelj je rekao da moramo ponijeti tenisice.
Oni razgovaraju kao da su odrasli ljudi.
Riješi kviz:
bit.ly/2W4myBc
ATRIBUTNE I PREDIKATNE REČENICE ne možemo prepoznati pitanjima, nego treba uočiti uz što se one u glavnoj rečenici dodaju.
ATRIBUTNE
Atributne se uvijek dodaju uz imenicu, u većini slučajeva veznikom „koji“.
U sljedećim rečenicama dodat ću, s pomoću veznika, atributne surečenice uz imenice „sat“, „grad“ i „film“.
To je sat koji sam jučer kupio.
To je grad u kojem sam se rodio.
To je film kakve volim.
PREDIKATNE REČENICE
Prisjetimo se imenskoga predikata:
Ivo je dobar. Ivo je bio košarkaš.
On se sastoji od značenjski nepotpunoga glagola „biti“ i dopune. (Ivo je… dobar.)
Tko je i kod predikatnih surečenica. One dopunjuju značenjski nepotpuni glagol „biti“:
Torta je da ukusnija ne može biti.
Ja sam koji jesam.
Vrijeme je da ljepše ne može biti.
Smatra se da dio s nepotpunim glagolom „biti“ čini glavnu surečenicu, a dio od veznika nadalje zavisnu:
Vrijeme je… da ne može biti ljepše.
(Nauči pa riješi kvizove i odigraj igrice.)
Promotri rečenicu:
Ispravit ću ocjenu i dobit ću psa.
Veznik između dviju surečenica jest „i“ - zato je to sastavna nezavisno složena rečenica.
Zašto se zove nezavisno složena?
Zove se tako jer su te dvije surečenice međusobno nezavisne i lako ih je rastaviti ne dvije rečenice:
Ispravit ću ocjenu. Dobit ću bicikl.
ili
Ispravit ću ocjenu. I dobit ću bicikl.
Pogledajmo sad što će se dogoditi ako u prvu rečenicu dodamo veznik „kad“:
Kad ispravim ocjenu, dobit ću bicikl.
ili
Dobit ću bicikl kad ispravim ocjenu.
Sada surečenica s veznikom postaje nedovršena i nesamostalna (tj. zavisna):
Kad ispravim ocjenu…
Ta se surečenica naziva ZAVISNA SUREČENICA, a druga se naziva GLAVNA SUREČENICA.
Kako prepoznati koja je surečenica zavisna, a koja je glavna?
1. Zavisna surečenica uglavnom djeluje više nepotpuna:
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.
2. U zavisnoj surečenici je uvijek veznik (i to na početku):
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.
3. CIJELA zavisna surečenica odgovara na neko pitanje –
ta pitanja su nam poznata otprije, kad smo učili rečenične članove:
KADA? (OTKAD? DOKAD?) – VREMENSKA:
„Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku.“
GDJE? (KAMO? KUDA? ODAKLE? DOKLE?) – MJESNA:
„Nikad nema mira gdje on dođe.“
KAKO? – NAČINSKA:
„Pokušajte posložiti obranu onako kako smo vježbali.“
ZAŠTO? – UZROČNA:
„Ne mogu doći na rođendan jer idemo u Split.“
TKO/ŠTO ?- SUBJEKTNA:
„Tko prvi dođe, neka prozrači učionicu.“
KOGA/ŠTO – OBJEKTNA:
„Perica je rekao da ne može doći na igralište.“
4. Cijelu zavisnu rečenicu možemo zamijeniti nekom „praznom riječi“ te vidjeti na koje pitanje ta riječ odgovara:
Čim dođeš u stan, pošalji nam poruku. – TADA nam pošalji poruku. (KADA?)
Nikad nema mira gdje on dođe. – Nikad nema mira ONDJE. (GDJE?)
Pokušajte posložiti obranu onako kako smo vježbali. – Pokušajte posložiti obranu ONAKO. (KAKO?)
Ne mogu doći na rođendan jer idemo u Split. – Ne mogu doći na rođendan ZATO. (ZAŠTO?)
Tko prvi dođe, neka prozrači učionicu. – TAJ neka prozrači učionicu. (TKO/ŠTO?)
Perica je rekao da ne može doći na igralište. – Perica je rekao TO. (KOGA/ŠTO?)
PRAVOPISNO PRAVILO:
Ako ide prvo zavisna pa glavna, piše se zarez; ako ide prvo glavna pa zavisna, ne piše se zarez.
Idemo vježbati.
1. korak:
ODREDI GRANICU IZMEĐU GLAVNE I ZAVISNE SUREČENICE (tj. mjesto gdje prvi predikat „prepušta“ riječi drugome):
Razgovarat ćemo o tome kad dođem doma.
2. korak:
ODREDI KOJA JE SUREČENICA ZAVISNA (vidi gore upute).
„… kad dođem doma.“
- više je nesamostalna
- započinje veznikom
- cijela odgovara na pitanje: Kada?
- cijelu mogu zamijeniti „praznom riječi“ TADA.
3. korak:
ODREDI VRSTU.
To je vremenska jer odgovara na pitanje: „Kada?“
4. korak:
PIŠE LI SE ZAREZ?
Ne piše se zarez jer ide glavna pa zavisna.
VJEŽBAJ DALJE:
Kad je vidio brata počeo je plakati.
Pomogao sam mu jer je on meni pomogao prošli put.
Igrat ću se ondje gdje smo jučer bili.
Tko zakasni ne će ići s nama.
Učitelj je rekao da moramo ponijeti tenisice.
Oni razgovaraju kao da su odrasli ljudi.
Riješi kviz:
bit.ly/2W4myBc
ATRIBUTNE I PREDIKATNE REČENICE ne možemo prepoznati pitanjima, nego treba uočiti uz što se one u glavnoj rečenici dodaju.
ATRIBUTNE
Atributne se uvijek dodaju uz imenicu, u većini slučajeva veznikom „koji“.
U sljedećim rečenicama dodat ću, s pomoću veznika, atributne surečenice uz imenice „sat“, „grad“ i „film“.
To je sat koji sam jučer kupio.
To je grad u kojem sam se rodio.
To je film kakve volim.
PREDIKATNE REČENICE
Prisjetimo se imenskoga predikata:
Ivo je dobar. Ivo je bio košarkaš.
On se sastoji od značenjski nepotpunoga glagola „biti“ i dopune. (Ivo je… dobar.)
Tko je i kod predikatnih surečenica. One dopunjuju značenjski nepotpuni glagol „biti“:
Torta je da ukusnija ne može biti.
Ja sam koji jesam.
Vrijeme je da ljepše ne može biti.
Smatra se da dio s nepotpunim glagolom „biti“ čini glavnu surečenicu, a dio od veznika nadalje zavisnu:
Vrijeme je… da ne može biti ljepše.
U mladosti tko ne uči, kasnije se mnogo muči.
Književni pojmovi (7.razred)
ideja, kompozicija, karakterizacija, socijalna tematika
bit.ly/2TJGlcc
bit.ly/2ukUePj
ideja, kompozicija, karakterizacija, socijalna tematika
bit.ly/2TJGlcc
bit.ly/2ukUePj
Što je pravilno? (5. razred)
bit.ly/2UKZyXP
Što je pravilno? (7. razred)
bit.ly/2TSEAcb
Padeži (5. razred) - Kahoot
bit.ly/2OatLwC
Pravopis - česte pogreške (7. razred) - Kahoot
bit.ly/2Jhr5i8
Narječja, književni jezik, dvojezičnost...
bit.ly/2udLTwK
Književni pojmovi (7. razred, I. pol.) - Kahoot
bit.ly/2u8mAfv
bit.ly/2u8mAfv
Književni pojmovi (5. razred, I. pol.) - Kahoot
bit.ly/2HqBKVO
Dokumenti u Wordu i PDF-u
| Zavisno složene rečenice - vježba.docx |
| Zavisno složene rečenice - ispit 2017.docx |
| Shvaćanje zavisno složenih rečenica.docx |
| Zavisno složene rečenice - vježba (osim atributnih i predikatnih).docx |
